Laparoskopija

Laparoskopija

Laparoskopija je minimalno invazivni zahvat koji se kroz male rezove na trbuhu i kameru izvodi unutar zdjelice te je neizostavni dio moderne ginekološke kirurgije.

Laparoskopija se primjenjuje u liječenju stanja i bolesti kao što su ciste jajnika, miomi maternice, izvanmaternična trudnoća te ženska neplodnost.

U odnosu na otvorenu kirurgiju laparoskopija ima mnoštvo benefita, od čega su najvažniji brži oporavak, kraći boravak u bolnici te manji i estetski prihvatljiviji ožiljci, koji su često i nevidljivi. Kvaliteta, opseg operacije i krajnji rezultat moraju uvijek biti jednaki onome u otvorenoj kirurgiji.

Je li laparoskopija za mene?

Laparoskopija je kirurška metoda koja se danas primjenjuje u liječenju brojnih ginekoloških bolesti i stanja. Ponekad je laparoskopija jedini izbor liječenja, a ponekad se laparoskopija koristi ako osoba ne reagira na primijenjene lijekove odnosno na takozvani konzervativni dio liječenja

Neka od bolesti i stanja u kojima je laparoskopija prvi izbor liječenja su:

• veće ciste jajnika, ali i one manje ako uzrokuju simptome
• miomi maternice
• uklanjanje kronično upalno promijenjenog i nefunkcionalnog jajovoda
• sindrom policističnih jajnika koji ne reagira na lijekove

Ektopična ili izvanmaternična trudnoća najčešće se liječi laparoskopijom, jer je ona brza i sigurna intervencija koja minimalno oštećuje okolno tkivo.

Sterilizacija je trajna metoda kontracepcije. Izvodi se laparoskopijom, najčešće zatvaranjem ili uklanjanjem jajovoda. Prije zahvata slijedi razgovor s liječnikom o trajnosti odluke i mogućim alternativama te potpis informiranog pristanka.

Postoje određene situacije u kojima se laparoskopija ne bi trebala koristiti, a to su:

• poremećaji zgrušavanja
• teška srčana ili plućna bolest
• generalizirana infekcija abdominalne šupljine
• izrazito loše opće stanje
• obilna krvarenja u trbušnoj šupljini koja zahtijevaju hitnu kiruršku intervenciju

Zahvat treba odgoditi ako osoba pokazuje znakove aktivne infekcije i nedavno preboljele teže bolesti. Osim toga zahvat je potrebno odgoditi ako postoji neko stanje koje možemo izliječiti i korigirati prije same operacije, primjerice ako osoba ima anemiju.

Kako se pripremiti za laparoskopiju

Na zahvat treba doći natašte. Ako je zahvat ujutro, od ponoći ne jedete niti pijete. Ako je u popodnevnim satima, nemojte jesti barem 6 sati prije, a vodu je dopušteno piti do 4 sata prije zahvata.

Terapiju koju kronično uzimate ne prekidajte samoinicijativno već isključivo prema uputi anesteziologa. Prije laparoskopije obaviti ćete anesteziološki pregled. Anesteziolog će procijeniti vaše opće zdravstveno stanje, objasniti vrstu anestezije i dati točne upute za lijekove.

Ako uzimate antikoagulanse kao što su varfarin, lijekovi iz skupine NOAK-a ili klopidogrel anesteziolog će ih ukinuti ili prilagoditi dozu kako bi smanjio rizik krvarenja tijekom operacije.

Kod šećerne bolesti doze inzulina i oralnih antidijabetika prilagođuju se zbog posta. Obično se jutarnja doza smanjuje ili preskače prema uputi. Ostale redovne lijekove obično možete uzeti ujutro s malim gutljajem vode, osim ako anesteziolog da drukčije upute.

Ako ste žena u reproduktivnoj dobi, na dan zahvata radi sigurnosti se provodi test na trudnoću. Pretrage koje je potrebno odraditi prije operacije su laboratorijska obrada odnosno kompletna krvna slika, elektroliti, jetreni i bubrežni markeri, Rh faktor i krvna grupa te pretraga urina. 

Kod svih osoba prije operacije je potrebno snimiti EKG. RTG pluća se preporuča ako je pacijentica starija od 40 godina ili ima od prije poznatu plućnu bolest.

Na dan zahvata ponesite osobnu i zdravstvenu iskaznicu, uputnice i nalaze pretraga koje ste obavili te popis lijekova koje uzimate. Preporučujemo udobnu, široku odjeću i obuću bez potpetica.

Nakon zahvata i primijenjene anestezije ne smijete voziti, stoga bi bilo dobro dogovoriti prijevoz nakon što zahvat završi. Obično pacijenti ostanu dan nakon operacije u bolnici, stoga ima vremena za miran otpust iz bolnice.

Sve o proceduri laparoskopije

Laparoskopija je operacija unutar zdjelice koja se radi pod općom anestezijom. Dakle osoba je potpuno uspavana za vrijeme operacije i ne sjeća se ničega. Tijekom operacije kirurg kroz sitne rezove na koži trbuha uvodi instrumente bitne za daljnji tijek operacije. Rezovi su vrlo sitni, veličine od 5 do 10 milimetara.

Neposredno prije početka zahvata mjehur se prazni postavljanjem tankog katetera. Nakon operacije pacijentice najčešće nemaju kateter, osim kod dugotrajnih operacija ili laparoskopskih operacija, nakon kojih se očekuje nešto sporiji poslijeoepracijski oporavak. Nakon pranja i dezinfekcije kože, liječnik napravi mali rez ispod pupka.

Kroz taj se otvor prvo uvede igla, a trbuh se zatim napuhne zrakom kako bi se stvorio prostor i omogućio jasan pregled organa. Zatim se uvodi laparoskop, koji osigurava jasan pregled organa trbušne šupljine i male zdjelice na ekranu visoke rezolucije. Nakon uvođenja laparoskopa slijede još dva ili tri reza nisko na trbuhu kroz koje se uvode fini kirurški instrumenti za rad.

Ako je riječ o operativnoj laparoskopiji, promijenjeno tkivo se pažljivo izvadi kroz jedan od rezova i šalje u laboratorij patologu na analizu. Patolog pod mikroskopom promatra tkivo i određuje radi li se o zloćudnoj ili dobroćudnoj tvorbi.

Na kraju operacije se plin ispusti, a rezovi se zatvore šavovima ili steri-strip trakama. U složenijim slučajevima liječnik može kroz bočni rez ostaviti tanku drenažnu cjevčicu kako bi se kratko vrijeme odvodila suvišna tekućina ili krv. Prije otpusta ta cjevčica se uklanja.

U Specijalnoj bolnici Podobnik laparoskopiju izvode ginekolozi subspecijalizirani za ginekološku kirurgiju s dugogodišnjim iskustvom. Stoga je rizik za nastanak komplikacija minimalan.

Rizici i komplikacije

Rizici i komplikacije koje se nakon zahvata mogu pojaviti su:

• bol u ramenima i ispod rebara zbog zaostale količine plina
• bol u mišićima
• bol u području operativnih rezova
• nelagoda ili umor
• mučnina koja je najčešće prolazna
• grčevi i nelagoda u donjem dijelu trbuha, koji su ponekad praćeni vaginalnim iscjetkom

Sve ove komplikacije vrlo brzo prođu i nisu opasne, stoga je dovoljno pridržavanje uputa kirurga oko perioda oporavka. Međutim ako se pojave visoka temperatura, viša od 38 stupnjeva Celzijevih, jaka bol u trbuhu, slabost i bljedilo ili niski tlak te opće pogoršanje zdravstvenog stanja potrebno je javiti se u hitnu službu.

Osim toga ako primijetite crvenilo i toplinu oko rane ili se pojavi gnojni iscjedak iz rane, trebali biste nas odmah kontaktirati u hitnoj službi.

Oporavak po danima

Oporavak nakon laparoskopije načelno je individualan i ovisi o vrsti i tijeku operacije, kao i prethodnom općem zdravstvenom stanju operirane pacijentice i traje u prosjeku dva tjedna.

Prvog dana ustajete uz pomoć osoblja i započinjete s laganom prehranom bogatom vlaknima. Normalno je osjećati umor, nadutost i prolaznu mučninu te nelagodu u abdomenu.

Drugog do trećeg dana preporučuju se kratke šetnje i lagane kućne aktivnosti bez dizanja tereta i naprezanja trbušne muskulature, jer u protivnom može nastati kila.

Tijekom prvog tjedna većina pacijentica može se vratiti uredskom, sjedilačkom poslu, uz češće kratke pauze za kretanje. Naime strogo mirovanje nikada nije izbor budući da to može povećati rizik za trombozom.

U drugom tjednu, ako kirurg potvrdi na kontroli, možete ponovno voziti i postupno se vratiti spolnim odnosima. Kada bol i drugi simptomi posve nestanu i osjećate se spremno, vraćate se uobičajenim tjelesnim aktivnostima, ali ne prije nego što proteknu najmanje dva tjedna od zahvata.

U oporavku se vodimo ERAS (Enhanced Recovery After Surgery) načelima, odnosno potičemo rano ustajanje i blago kretanje čim je sigurno, adekvatnu hidraciju i postupni povratak prehrani, te ciljanu kontrolu boli kako bi se izbjegla nepotrebna primjena jačih opioidnih lijekova.

Bol kod kuće najčešće se uspijeva ublažiti analgeticima koje preporuči liječnik, najčešće paracetamolom ili ibuprofenom. Osim toga pomažu kratke šetnje i uspravno sjedenje za smanjenje bolova u ramenima.

Toplina tijekom tuširanja toplom vodom također može olakšati nelagodu. Od lijekova izbjegavajte aspirin zbog mogućeg krvarenja. Vrlo važan savjet je da izbjegavate naprezanje i ne dižete teške predmete.

Zbog smanjene aktivnosti i analgetika moguć je zatvor. Stoga povećajte unos vode i vlakana odnosno u prehranu uvrstite juhe, voće, povrće i integralne žitarice. Ako stolice nema duže od tri dana, javite se za preporuku blagih laksativa.

Rane održavajte suhim i čistim. Flastere možete skinuti nakon 24 do 48 sati, a tuširanje je dopušteno kratko i mlakom vodom, stoga kupke, bazene i saune odgodite do potpunog cijeljenja. Šavovi se obično vade sedam dana nakon zahvata, kada je predviđen i kontrolni pregled.